Disfazija je specifični jezički poremećaj koji se ispoljava u vidu otežanog razvoja govora i jezika.
Disfazija može biti:
- Ekspresivna: Dete ne govori ili su prisutne izrazite nepravilnosti u govoru.
- Receptivna: Dete otežano razume govor.
- Mešovita: Dete otežano razume govor i nije u mogućnosti da ga proizvodi.
Deca sa disfazijom imaju odložen ili otežan razvoj govorno-jezičkih sposobnosti od najranijeg detinjstva, bez perioda urednog govorno-jezičkog razvoja.
Poremećaj ekspresivnog jezika
Kada je razvoj produkcije govora kod deteta ispod očekivanog za uzrast, a sposobnost razumevanja odgovara ili je nešto ispod mentalnog i kalendarskog uzrasta, govorimo o poremećaju ekspresivnog jezika. Ovaj poremećaj se manifestuje kroz:
- Odsustvo sposobnosti produkcije reči ili njihova zamena do druge godine.
- Odsustvo sposobnosti formiranja rečenica od dve reči do treće godine.
- Ograničen razvoj rečnika, gde se koriste mali broj opštih reči.
- Veoma ograničenu sposobnost govora, uz narušenu tečnost.
- Uprošćene rečenice s izostavljanjem ili pogrešnom upotrebom predloga, zamenica, članova, padeža i vremena.
- Poteškoće prilikom prepričavanja događaja (teškoće u određivanju redosleda).
Razvoj neverbalne komunikacije se odvija nesmetano. Deca mašu, šalju poljupce i osmehuju se poznatim osobama. Njihova imaginativna igra je očuvana, a imaju potrebu za komunikacijom i interakcijom, često kompenzujuci nedostatak govora gestovima. Ipak, mogu postati svesna razlika u govorno-jezičkom razvoju u odnosu na vršnjake, što može izazvati negativno ponašanje ili povlačenje u sebe. U nekim slučajevima, zastoj u razvoju govora može se ispoljiti i posle pojave nekoliko reči.
Poremećaj receptivnog jezika
Kod dece sa poremećajem receptivnog tipa, sposobnost razumevanja verbalnih poruka je ispod očekivanog nivoa za njihov mentalni i kalendarski uzrast.
Poremećaji receptivnog govora su vidljivi još u ranom uzrastu:
- Dete se ne odaziva na svoje ime do prvog rođendana.
- U uzrastu od 18 meseci ima poteškoće u identifikaciji predmeta iz okruženja, dok na uzrastu od dve godine ima poteškoće u izvršavanju jednostavnih verbalnih naloga; kako razvoj napreduje, poteškoće postaju izraženije.
- Na kasnijem uzrastu se primećuje nesposobnost razumevanja pitanja, prepoznavanja boje glasa, razumevanja gestova i izraza lica.
Receptivni poremećaji često prate socio-emocionalni poremećaji i poremećaji ponašanja. Deca su često hiperaktivna, teško se fokusiraju na zadatke, a pažnja im je rasuta. Mogu biti anksiozna, osetljiva ili preterano stidljiva. Pojava izolovanosti od vršnjaka može biti prisutna, a deca sa izraženim teškoćama razumevanja govora mogu kasniti u socijalnom razvoju, ponavljati reči ili rečenice koje ne razumeju i delovati nezainteresovano i isključeno.